Skriveni hormon stresa

Prolaktin, često zasjenjen kortizolom u raspravama o stresu, pojavljuje se kao značajan igrač u tome kako se naša tijela i umovi nose s pritiskom. Tradicionalno poznat po svojoj ulozi u dojenju, prolaktin također djeluje kao hormon stresa, utječući na emocionalnu regulaciju i funkcioniranje imunološkog sustava. Kada se suočimo sa stresom, bilo da se radi o emocionalnom nemiru, fizičkom naprezanju ili čak upali, naše tijelo reagira povećanjem razine prolaktina. Ova reakcija dio je šire mreže koja uključuje osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), koja regulira naše reakcije na stres. Međutim, dok početno povećanje prolaktina ima za cilj pomoći nam da se prilagodimo, kronično povišenje može učiniti više štete nego koristi.

Jedan od najzabrinjavajućih učinaka trajno visokih razina prolaktina je hiperprolaktinemija, stanje koje može izazvati kaskadu hormonalne neravnoteže. Povišeni prolaktin može potisnuti dopamin, neurotransmiter odgovoran za nagradu i zadovoljstvo, što dovodi do poremećaja raspoloženja kao što su depresija i tjeskoba. Ova supresija također utječe na hipotalamus, ometajući reproduktivne hormone poput hormona koji oslobađa gonadotropin (GnRH). Kod žena to može uzrokovati neredovite menstrualne cikluse i neplodnost, dok kod muškaraca može dovesti do smanjene razine testosterona, umora i smanjenog libida. U biti, interferencija prolaktina s dopaminom i reproduktivnim hormonima stvara učinak hormonskog valovanja koji pojačava utjecaj stresa na tijelo i um.

Utjecaj prolaktina na stres nadilazi hormonske poremećaje; također utječe na imunološki sustav i upale. U akutnim stresnim situacijama prolaktin djeluje kao modulator imunološkog odgovora, povećavajući sposobnost tijela da se bori protiv potencijalnih prijetnji. Međutim, kada stres postane kroničan, povišeni prolaktin pridonosi sustavnoj upali, pogoršanju stanja poput autoimunih bolesti i čak igra ulogu u metaboličkim sindromima. Ova upalna reakcija dio je razloga zašto se zbog stresa možemo osjećati ne samo psihički, već i fizički iscrpljeni. Povezanost između prolaktina i upale naglašava dvojaku prirodu hormona: štiti kratkoročno, ali šteti kada je stalno povišen.

Odnos između prolaktina i neuropsihijatrijskih poremećaja dodaje još jedan sloj složenosti. Studije su pokazale da je povišeni prolaktin povezan s većim rizikom od tjeskobe, depresije, pa čak i psihoze. Čini se da mehanizam koji stoji iza ovoga uključuje utjecaj prolaktina na puteve serotonina i dopamina, koji su ključni za regulaciju raspoloženja. Ometanjem ovih neurotransmitera, visoke razine prolaktina mogu otežati pojedincima procesuiranje emocija, suočavanje sa stresom i održavanje pozitivnog stava. Ta bi veza mogla objasniti zašto stres često dovodi do padajuće spirale poremećaja raspoloženja i zašto liječenje hiperprolaktinemije ponekad može ublažiti simptome depresije i anksioznosti.

Spavanje, odnosno nedostatak sna, još je jedan značajan faktor koji utječe na razinu prolaktina. Prolaktin prirodno doseže vrhunac tijekom spavanja, igrajući ulogu u procesima obnavljanja. Međutim, kronični stres često dovodi do nesanice, stvarajući začarani krug: loš san podiže prolaktin, što zauzvrat pogoršava stres i njegove simptome. Rješavanje ovog ciklusa zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje tehnike upravljanja stresom kao što su svjesnost, redovita tjelesna aktivnost i osiguravanje odgovarajuće higijene spavanja. Prekidanjem ovog ciklusa moguće je smanjiti razinu prolaktina i ublažiti neke hormonalne neravnoteže izazvane stresom.

Prolaktin je puno više od hormona za nove mame. Njegova složena uloga u odgovoru na stres, regulaciji raspoloženja, imunitetu i upalama čini ga ključnim čimbenikom u našem ukupnom blagostanju. Dok je kortizol i dalje glavni čin u raspravama o upravljanju stresom, utjecaj prolaktina previše je značajan da bi se zanemario. Razumijevanje kako upravljati razinama prolaktina možda je dio koji nedostaje u našim naporima da se učinkovitije nosimo sa stresom.

Reference:
Faron-Górecka, A., Latocha, K., Pabian, P., Kolasa, M., Sobczyk-Krupiarz, I., & Dziedzicka-Wasylewska, M. (2023). Uključenost prolaktina u poremećaje povezane sa stresom. Međunarodni časopis za istraživanje okoliša i javno zdravlje, 20(4), 3257.