Što je izgaranje na radnom mjestu i kako ga spriječiti?

Sagorijevanje je stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom, obično na poslu. Ne radi se samo o osjećaju umora ili preopterećenosti; to je složen fenomen koji može ozbiljno utjecati na dobrobit osobe, produktivnost i ukupnu kvalitetu života. U današnjem brzom, uvijek povezanom radnom okruženju, izgaranje je postalo sve češći izazov za zaposlenike i organizacije podjednako. Razumijevanje uzroka, simptoma i preventivnih mjera ključno je za pojedince i poslodavce.

Što je izgaranje?

Sagorijevanje je prvi identificirao psiholog Herbert Freudenberger 1970-ih. Opisuje posljedice dugotrajnog stresa i frustracije na radnom mjestu, što može dovesti do niza emocionalnih i fizičkih problema. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno je priznao izgaranje kao profesionalni fenomen 2019., opisujući ga kao "sindrom koji je konceptualiziran kao rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu s kojim se nije uspješno upravljalo".

Ključne karakteristike sagorijevanja uključuju: Emocionalna iscrpljenost – Osjećaj iscrpljenosti, preopterećenosti i nesposobnosti nositi se sa zahtjevima posla; Depersonalizacija (ili cinizam) – Razvijanje negativnog, odvojenog ili ravnodušnog stava prema poslu i kolegama; i Smanjeno osobno postignuće: Osjećaj neučinkovitosti, nekompetentnosti ili da nečiji rad više nije smislen ili nagrađivan.

Iako se sagorijevanje često povezuje s poslovima pod visokim pritiskom, može pogoditi bilo koga u bilo kojoj profesiji. Osobito je raširen u industrijama s visokim emocionalnim zahtjevima, kao što su zdravstvo, podučavanje, socijalni rad i služba za korisnike.

Uzroci izgaranja

Sagorijevanje se ne događa preko noći. Obično proizlazi iz kombinacije individualnih, organizacijskih i društvenih čimbenika. Ključni uzroci uključuju:

• Radno opterećenje: Konstantno visoki zahtjevi, nerealni rokovi ili prekomjerno radno vrijeme mogu dovesti do sagorijevanja. Zaposlenici se mogu osjećati kao da stalno rade, ne mogu se odvojiti od svojih zadataka.
• Nedostatak kontrole: Kada zaposlenici osjećaju da imaju malo autonomije nad svojim zadacima, odlukama ili radnim uvjetima, to može potaknuti osjećaj bespomoćnosti i frustracije.
• Nedovoljne nagrade: Nedostatak priznanja ili nagrada za naporan rad - bilo novčanih, emocionalnih ili profesionalnih - može umanjiti motivaciju i zadovoljstvo poslom.
• Nejasna očekivanja posla: Kada su uloge i odgovornosti dvosmislene, to može dovesti do stresa i zbunjenosti, što može doprinijeti sagorijevanju.
• Loša ravnoteža između posla i privatnog života: Nemogućnost da se odvojite od posla i posvetite vrijeme osobnom životu može dovesti do emocionalne iscrpljenosti.
• Nedostatak socijalne podrške: Kada se zaposlenici osjećaju izolirano ili bez podrške kolega ili nadređenih, to može učiniti radno mjesto stresnijim.

Simptomi izgaranja

Sagorijevanje utječe na više aspekata života osobe i uključuje simptome poput:

• Fizički simptomi: Umor, glavobolje, poremećaji spavanja i želučane tegobe.
• Emocionalni simptomi: Osjećaj tuge, frustracije, tjeskobe, razdražljivosti ili osjećaj bespomoćnosti.
• Simptomi ponašanja: Povećani izostanci s posla, odugovlačenje, smanjeni radni učinak ili nesudjelovanje u zadacima.
• Kognitivni simptomi: Poteškoće s koncentracijom, problemi s pamćenjem ili poteškoće u donošenju odluka.

Prepoznavanje ranih znakova izgaranja važno je kako biste spriječili njegovu eskalaciju. Ako se ne riješi, izgaranje može dovesti do ozbiljnih stanja mentalnog zdravlja kao što su depresija ili tjeskoba, kao i fizičkih zdravstvenih problema poput bolesti srca ili kroničnog umora.

Kako spriječiti izgaranje

Sprječavanje izgaranja zahtijeva proaktivan pristup koji uključuje i pojedinca i organizaciju. Evo nekoliko strategija za upravljanje i sprječavanje izgaranja:

Za poslodavce:

• Promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života: Potaknite zaposlenike na redovite godišnje odmore, korištenje bolovanja i isključivanje s posla izvan redovnog radnog vremena. Razmislite o ponudi fleksibilnih radnih aranžmana, kao što je rad na daljinu ili fleksibilno radno vrijeme, kako biste podržali zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
• Njegujte pozitivno radno okruženje: Stvorite kulturu podrške, poštovanja i priznanja. Potičite timski rad i dajte konstruktivne povratne informacije. Prepoznajte i nagradite postignuća zaposlenika i pobrinite se da se zaposlenici osjećaju cijenjenima.
• Upravljanje radnim opterećenjem: Redovito procjenjujte radna opterećenja kako biste bili sigurni da zaposlenici nisu preopterećeni. Podijelite velike projekte na manje zadatke, postavite realne rokove i potaknite zaposlenike da zatraže pomoć ako je potrebna.
• Navedite resurse: Ponudite programe koji podržavaju mentalno zdravlje zaposlenika, kao što su usluge savjetovanja, radionice za upravljanje stresom ili pristup wellness programima. Razmislite o provedbi mentorskih programa ili mreža podrške kolegama kako biste pomogli zaposlenicima da se osjećaju povezanima.
• Potaknite autonomiju: Pružite zaposlenicima priliku da donose odluke o svom poslu i potaknite otvorenu komunikaciju o očekivanjima od posla. Osjećaj kontrole može značajno smanjiti stres i rizik od sagorijevanja.
• Redovne prijave: Menadžeri bi trebali zakazati redovite sastanke jedan na jedan sa zaposlenicima kako bi razgovarali o radnom opterećenju, izazovima i emocionalnom blagostanju. Pristup pun podrške i empatije može pomoći u sprječavanju izgaranja prije nego što postane ozbiljno.

Zaključak

Sagorijevanje je ozbiljan i sveprisutan problem na modernim radnim mjestima, ali ga je moguće spriječiti. I pojedinci i organizacije igraju ključnu ulogu u njegovoj prevenciji. Ranim prepoznavanjem znakova sagorijevanja, poduzimanjem koraka za upravljanje stresom i stvaranjem poticajnog radnog okruženja, zaposlenici mogu održati dobrobit i ostati angažirani, motivirani i produktivni u svojim ulogama. Za poslodavce, ulaganje u mentalno i emocionalno zdravlje njihove radne snage ne pomaže samo u sprječavanju sagorijevanja, već i doprinosi dugoročnom organizacijskom uspjehu.