Što je psihološka otpornost i kako je možete prakticirati?

Ponekad dvije osobe različito reagiraju na istu situaciju. Na primjer, ako član obitelji završi u bolnici, neki od njegovih rođaka osjećaju se zabrinuto, ali vjeruju da će sve biti u redu, dok su drugi toliko pogođeni viješću da ne mogu nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima, poput odlaska u školu ili raditi. Ta dva člana obitelji razlikuju se između ostalog i po psihičkoj otpornosti koja se pokazuje u ovakvim i sličnim stresnim životnim situacijama. Osobe koje su psihički otpornije lakše održavaju mentalno zdravlje u teškom životnom razdoblju i brže se vraćaju u stanje u kojem su bile prije krize. No, to ne znači da ne doživljavaju npr. brigu za bližnjega koji je bolestan (ili bilo koje druge neugodne emocije), već da se s njima suočavaju na zdraviji način od osoba sa slabije razvijenim otporom.

Psihološki, otporniji ljudi će lakše pronaći načine da reguliraju svoje emocije kada se suoče s izazovnim situacijama. S druge strane, manje otporni pojedinci češće će doživljavati negativne posljedice koje ne doprinose učinkovitom rješavanju nastale krize, kao što su katastrofiziranje mogućih ishoda situacije i nedostatak sposobnosti reguliranja neugodnih emocija.

Kada govorimo o psihološkoj otpornosti, uključujemo mnoge različite vještine, individualne karakteristike i sposobnosti koje osoba treba razviti kako bi povećala otpornost na izazovne životne situacije.

Pet je čimbenika koji određuju razinu psihološke otpornosti (De Terte, Becker i Stephens, 2009.):

• UM: psihološka fleksibilnost, optimizam, samopouzdanje i samopoštovanje
• EMOCIJE: emocionalna iskustva i emocionalna regulacija
• PONAŠANJE: aktivno rješavanje problema, postavljanje realnih ciljeva, učenje na pogreškama
• TIJELO: vježbanje, odmor, spavanje
• OKOLIŠ: obitelj, zajednica, društvo

Psihološka otpornost u praksi:

1. Normalizirajte osjećaj zabrinutosti i tjeskobe – Razumljivo je i normalno osjećati nelagodu, tjeskobu i brigu tijekom stresnih razdoblja. Prihvatite i priznajte te osjećaje u sebi čak i dok poduzimate pozitivne korake kao odgovor na te reakcije.
2. Obratite pozornost na svoje misli – stresna vremena često uzrokuju misli koje nisu od pomoći. Tada se obično fokusiramo na negativna predviđanja o trenutnoj ili budućoj situaciji i zamišljamo najgori mogući scenarij. Ove misli mogu s vremenom povećati tjeskobu. Treba zauzeti uravnoteženu perspektivu kako biste smanjili tjeskobu i stres u sebi.
3. Podsjetite se da ste samo ljudi – sa svojim vrlinama i manama, ljudska bića koja griješe, kao i svi drugi, i koja su u stanju ispraviti svoje pogreške.
4. Uključite sebe i obitelj u ugodne aktivnosti – ugodne aktivnosti nam pomažu da popravimo svoje raspoloženje, stoga je vrlo važno da zajedno sa svojom djecom/partnerom/prijateljima radite stvari u kojima uživate.
5. Pokrenite korisno ponašanje u sebi – tjeskoba i zabrinutost prirodne su reakcije kada se nađemo u potencijalno opasnoj situaciji. Pokreću nas na odgovarajuću aktivnost da se suočimo s opasnošću. Briga koja nije od pomoći može nas iscrpiti. Važno je u sebi pokrenuti korisna ponašanja kako biste ublažili stres.
6. Uključite se u rješavanje problema – Evo nekoliko koraka koji mogu pomoći u rješavanju problema: (1) identificirajte problem; imenovati ga i biti što precizniji u vezi s prirodom i veličinom problema, (2) razmisliti o mogućim rješenjima, (3) odabrati rješenje koje je u tom trenutku najoptimalnije, (4) planirati odabrano rješenje, (5) implementirati rješenje, (6) ocijeniti rezultat.
7. Čuvajte sebe – briga o sebi nije sebična; zapravo, to je ključni korak prema mogućnosti da se bolje brinemo za druge i ispunjavamo svoje uloge u životu. Stoga odredite vrijeme odlaska u krevet i buđenja, vježbajte, jedite uravnoteženo i prakticirajte redovite obroke.
8. Oslobodite se tjelesnog stresa i napetosti – vježbe opuštanja – istraživanja pokazuju da su trbušno disanje (usporeno, trbušno disanje) i progresivne vježbe opuštanja mišića (naizmjenična napetost i opuštanje mišića kako bi se prepoznali i uklonili znakovi fizičke napetosti) korisni u smanjenju fizičke napetosti i povećanje opuštenosti . Primjena ovih vježbi u svakodnevnom životu može biti vrlo korisna. Možete ih raditi zajedno s djecom. Bit će zabavno i korisno u isto vrijeme