Prepoznajte vrstu stresa koju doživljavate!
Homeostatski živčani sustav mijenja se ovisno o stresoru kojem ste bili izloženi. Sve počinje osjećajem nesigurnosti ili straha. Važno je razumjeti vrste stresa koje doživljavate.
'Poznavanje sebe je početak svake mudrosti'– Aristotel
Akutni stres je stres koji svakodnevno doživljavate zbog (manjih) situacija koje doživljavate. Obično dolazi u naletima i blijedi nakon što situacija prođe. Razmislite o situacijama koje mogu izazvati akutni stres kao što su prometne gužve, kašnjenje, svađa s voljenom osobom, nadolazeći rokovi za projekte vezane uz posao.
Akutni stres dovodi do otežanog disanja i ubrzanog disanja. Endokrini sustav povećava proizvodnju steroidnih hormona, koji uključuju kortizol, kako bi aktivirao odgovor tijela na stres (Chu, 2022.). Možda to ne shvaćate, ali stres također može utjecati na vašu probavu, kako i koje hranjive tvari vaša crijeva apsorbiraju i koliko brzo se hrana kreće kroz vaša crijeva (Chu, 2022.).
Mnogi se ljudi oporave od akutnog stresnog poremećaja nakon što su uklonjeni iz traumatične situacije i kada im se pruži odgovarajuća podrška u obliku razumijevanja, empatije za njihovu nevolju i prilike da opišu što se dogodilo i svoju reakciju na to (Barnhill, 2023.). Vježbe disanja izvrsne su za rješavanje akutnog stresa jer mogu dati trenutačni učinak. Mini-meditacija od 5 minuta može vam pomoći da se smirite u trenutku.
Učinimo akutni stres ponovno 'slatkim'!
Druga vrsta reakcije na stres koju bismo željeli spomenuti je kronični stres – stres koji se doživljava tijekom duljeg vremenskog razdoblja, a koji pokreće neprilagodljiva ponašanja. Maladaptivno ponašanje je ponašanje koje vas sprječava u prilagodbama koje su u vašem najboljem interesu (Pietrangelo, 2020.). Konzistentno i kontinuirano povećanje broja otkucaja srca te povišene razine hormona stresa i krvnog tlaka mogu uzeti danak u tijelu. Možete prepoznati različita ponašanja poput povlačenja, izbjegavanja, ljutnje, pasivne agresivnosti, samoozljeđivanja, prejedanja, zlouporabe supstanci, tjeskobe. Ovaj dugotrajni stres može povećati rizik od hipertenzije, srčanog ili moždanog udara.
Možete razmišljati o suočavanju s neprilagođenim stresom na različite načine, kao što je reakcija 'bori se ili bježi' ili 'smrzavanje'. Najvažnije je biti svjestan kako njime upravljati. Neke strategije mogu uključivati:
- Prehrana zdravom hranom
- Postavljanje realnih ciljeva
- Učenje tehnika upravljanja vremenom
- Izgradnja vještina smanjenja stresa
- Odvojiti vrijeme za slobodne aktivnosti
- Održavanje zdrave mreže socijalne podrške
- Redovita tjelesna aktivnost
- Odgovarajuća količina sna svake noći
- Učenje i vježbanje svjesnosti (za kontrolu pažnje)
Licencirani stručnjak može vam pomoći identificirati izazove i stresore koji utječu na vaš svakodnevni život i pronaći načine koji će vam pomoći da se najbolje nosite s tim kako biste poboljšali svoje cjelokupno fizičko i mentalno blagostanje.
