Stresori na radnom mjestu i njihov utjecaj na izgaranje zaposlenika

Ovaj je članak usmjeren i na poslodavce i na zaposlenike, kako bi i jedni i drugi bili svjesni i sposobni identificirati/prepoznati stresore na radnom mjestu i krenuti graditi prema pozitivnoj promjeni s jednim ciljem na umu – pozitivno i motivirajuće radno okruženje za obje uključene strane . Mnogo je stresora s kojima se zaposlenici i poslodavci svakodnevno nose, bilo da dolaze iz same osobe ili unutar organizacije, a koji, naravno, potiču nezadovoljavajuće ponašanje i polako smanjuju kvalitetu rada i organizacije. Kultura.

Neki od najvažnijih i najčešćih su sljedeći:

  • NEDOSTATAK ZNANJA – uglavnom se događa na radnom mjestu gdje se svašta baca na zaposlenika kada su vremena teška i kada se od njih očekuje da se nose s tim, iako to nije njihova stručnost. Također, to se događa s novim zaposlenicima koji tek dolaze i dok su svi opušteni i misle da su zadaci laki, netko bi se mogao osjećati drugačije i preopterećeno jer su se tek počeli prilagođavati.
  • NEDOSTATAK JASNOĆE – ovo se događa uz prethodno, kada ljudi nisu u potpunosti svjesni svoje uloge unutar organizacije. Može postati sve problematičnije kada se radno opterećenje promijeni i ljudi počnu dobivati posao koji se ne može povezati s opisom njihovog posla. Ljudi počinju gubiti motivaciju i osjećaju se defanzivno, dok je želja za radom ograničena ili nepostojeća.
  • VELIKI POSAO (ILI NEDOSTATAK VREMENA) – uz prethodno, ljudi se mogu zatrpati svakodnevnim poslovima koji se ponekad neopravdano povećavaju zbog povećanja posla općenito. Umjesto dodavanja više ljudi u tim, povećava se radno opterećenje trenutnog tima, često dodajući posao koji obično nije u njihovoj domeni. Tijekom tog procesa pojavljuju se nerealna očekivanja, kako od poslodavaca tako i od zaposlenika, što može dovesti do sukoba i negativne eskalacije situacije. Sve zajedno podupire nedostatak motivacije i obrambeni stav prema poslu.
  • NEDOSTATAK PRIZNANJA (ILI PRAKSA NAGRAĐIVANJA DODATNIM OPTEREĆENJEM) – opet, nadovezujući se na prethodno, često će se dogoditi da poslodavci neće prepoznati učinjeni posao i često će zahtijevati više truda, iako je trud iz perspektive zaposlenika već maksimiziran. Postoje slučajevi koje smo ili osobno iskusili ili poznajemo nekoga tko ih je iskusio – nagrađivanje iznimnog rada dodatnim odgovornostima. Mogu postojati situacije kada zaposlenik pokaže znanje ili vještine izvan opisa svog posla, a pogrešno se pretpostavlja da to postaje njegova nova odgovornost. Međutim, istina bi trebala biti suprotna od te pretpostavke.
  • LOŠI VEZE – to može biti s našim nadređenima, kolegama ili čak kod kuće, što ponekad može utjecati na radno mjesto. U nedostatku pozitivnog ili zdravog odnosa, posao ne može cvjetati ni za jednu od uključenih strana. Ako nema otvorene komunikacije i kada niti jedna strana aktivno ne traži rješenje, odnosno zajednički jezik, kvaliteta rada bit će svedena na nisku razinu. S druge strane, ako zaposlenici imaju problema u privatnom životu, često se smatra da to ne bi trebali iznositi na posao, što je, naravno, pogrešno. Kako većinu svog „budnog vremena“ provode na poslu, teško je izostaviti svoj privatni život i to bi na neki način trebale prepoznati i komunicirati, opet, obje strane, kako bi se pronašlo rješenje i svi može ići dalje, dok posao neće trpjeti.
  • UZNEMIRAVANJE – događa se češće nego ne na puno načina, bilo kao agresivno ponašanje, diskriminacija u bilo kojem obliku, mobing, itd. Otrovno je koliko god bilo u radnom okruženju i može ga učiniti poslodavac, bilo koja vrsta menadžera predstavnik, ili kolega kolega ili grupa kolega. Predstavlja neposredan poziv na akciju i ne smije se ignorirati ni na kojoj razini.
  • PROMIJENITI – promjene su teške u našem svakodnevnom životu, a tako je i u radnom okruženju. Prisutnost promjena među kolegama s kojima ste imali jaku vezu ili čak negativne promjene u menadžmentu mogu značajno utjecati na razinu stresa, motivaciju i želju za radom.

Postoje i drugi „znakovi“ koji vam mogu pokazati da je kvaliteta radnog okruženja u padu kao što su nedostatak autonomije, nesigurnost posla, nedostatak prilika za napredak na poslu, bilo kakva kriza (osobna ili profesionalna), nedostatak odgovarajuće opreme ili resursa, itd. Također je često slučaj da se neke od ovih situacija kombiniraju što zatim snažno utječe na kvalitetu radnog okruženja za pojedinca. U svakom slučaju, sve ovo, posebno u kombinaciji, poziv je na akciju i ne bi ih smjele ignorirati niti jedna od strana kao što su zaposlenici, poslodavci, direktori, menadžeri itd. Ovaj članak također služi kao podsjetnik da pratimo vlastito ponašanje , bez obzira na ulogu, razumjeti posljedice i pokušati poboljšati i/ili spriječiti eskalaciju situacije.

Izvori:

  1. Stres vezan uz posao, Better Health Channel: https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/healthyliving/work-related-stress
  2. Suočavanje sa sedam uobičajenih stresora na radnom mjestu, Ellevate: https://www.ellevatenetwork.com/articles/9636-dealing-with-seven-common-workplace-stressors
  3. Uobičajeni uzroci stresa na radnom mjestu i kako se s njima nositi, izvršni direktor vlade: https://www.govexec.com/management/2013/09/8-common-workplace-stressers-and-how-handle-them/70952/

Slični postovi

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su * (obavezno)